ISSN (Online) 2812-9636
INSTITUCIJA:
ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Dr Jasmina Nikolić, direktorka Istorijskog arhiva Požarevac
AUTOR I UREDNIK PORTALA:
Dr Jasmina Nikolić
TEHNIČKI UREDNIK:
Aleksandra Bogdanović
AUTORI:
Dr Jasmina Nikolić
Dr Dragana Miloradović
Nataša Milošević Dulić
Mirjana Stepanović
Pavle R. Srdić
Dubravka Duca Marković
POČETAK
1.10.2021.
STATUS:
U toku
___________________________
KONTAKT PODACI:
ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
DR VOJE DULIĆA 10
12000 POŽAREVAC
REPUBLIKA SRBIJA
www.arhivpozarevac.org.rs
info@arhivpozarevac.org.rs
+381.12.523.082
Avgusta 2024. navršava se 117 godina od postavljanja temelja Domu Narodne Skupštine Kraljevine Srbije.
U čast parlamentarnosti Kraljevine Srbije, a po učvršćivanju na srpski presto, Kralj Petar I je, na dan rođenja svog starijeg sina prestolonaslednika Đorđa Karađorđevića, položio kamen temeljac novom Domu Narodne Skupštine. Tom prilikom, u temelje novog državnog zdanja uzidana je Povelja na kojoj se nalaze imena kralja, mitropolita i glavnog arhitekte.
Prema nacrtu arhitekte Jovana Ilkića iz 1907. godine, uočavamo da nema glavnog stepeništa - kako danas Skupština izgleda - ali nema ni figura „Igrali se konji vrani“ Tome Rosandića – koje su postavljene tek 1939. godine.
Na mestu nekadašnje rimske nekropole, potom nedovršene „Batal“ džamije, na prostoru zaraslom u korov, pored kojeg je prolazio Carigradski drum, i gde je, u neposrednoj blizini, održana Velika narodna skupština na kojoj je Knjaz Miloš pročitao Hatišerif 1830. – bilo je određeno mesto budućeg Doma Narodne Skupštine Kraljevine Srbije.
Ideja i potreba za novim skupštinskim domom – koji bi zamenio skromnu građevinu na uglu ulica Kraljice Natalije i Kneza Miloša – javila se još 1892. Tada je prvi projekat nove skupštine uradio Konstantin Jovanović.
Tako je tek po smeni dinastija, ponovljen konkurs na kome je plan Jovana Ilkića, nagrađen prvom nagradom.
Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I postavio je temelj ovom zdanju 27. avgusta 1907, ali još dugo Narodna Skupština će čekati na svoj novi dom.
Izgradnja je trajala veoma dugo – skoro 30 godina – jer je izbijanjem Carinskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata prekinuta, a po njegovom završetku nije odmah nastavljena. Prvo zasedanje u novom Domu Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije održano je 21. oktobra 1936. godine.
Novo zdanje Doma Narodne Skupštine Kraljevine Jugoslavije osveštano je 18. oktobra 1936. godine, u prisustvu Petra II Karađorđevića.
(Podaci preuzeti sa Wikipedia, 22.8.2024.)
Enterijer Doma Narodne Skupštine delo je Nikole Krasnova koji je svoj umetnički pečat ostavio na mnogobrojnim beogradskim zdanjima. I danas smo svedoci veličanstvenosti - i enterijera i eksterijera Narodne Skupštine Republike Srbije.
Otpočeo sa radom u osvit Drugog svetskog rata, novi Dom Narodne Skupštine ostaće neoštećen tokom šestoaprilskog bombardovanja, kao i tokom bombardovanja 1944. godine.
U periodu od 1936. do 1945. godine Skupština Kraljevine Jugoslavije bila je preimenovana u Saveznu skupštinu, a posle Drugog svetskog rata, u novom periodu mira promenila je naziv države, zastave, ljude...
Kovčeg sa telom Josipa Broza Tita bio je izložen u holu Doma Narodne skupštine od 5. do 8. maja 1980. gde su brojne strane delegacije i izuzetno veliki broj građana SFRJ mimohodom odale počast preminulom predsedniku.
U našoj bliskoj prošlosti bila je opsedana, napadana, zapaljena... Ali stoji i dalje ponosna, na čast i ugled srpskog naroda i države.
Skica Doma Narodne Skupštine po planu Jovana Ilkića, štampana kao izdanje „nedelje“ u štampariji Savića i Komp. – Beograd, nalazi se sačuvana, kao poklon, u okviru zbirke Varia, u Istorijskom arhivu Požarevac. Želeli smo da vas podsetimo na istoriju ovog nacionalnog zdanja starog više od jednog veka.
Fotografija: „Glavni izgled Doma Narodne Skupštine – (Po planu g. Jovana Ilkića, nagrađenom prvom nagradom), Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I udario je temelj ovome domu 27. avgusta 1907. na dan rođenja Njegovog Visočanstva Prestolonaslednika Đorđa, Izdanje „nedelje“ Štamparija Savića i Komp. – Beograd“
Istorijski arhiv Požarevac, Zbirka Varia, 470.
Odabrala: dr Dragana Miloradović, arhivski savetnik
© 2021 ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC. SVA PRAVA ZADRŽANA.